Ravna Gora

Ravna Gora nalazi se u središnjem dijelu Gorskog kotara, a svoje ime je vjerovatno dobila po visoravni prosječne nadmorske visine od 775 do 910 metara na kojoj je smještena. Čitavo ravnogorsko polje nekada je bila gusta šuma okružena brežuljcima, s jedne strane Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim vrhom, a s druge strane Javorovom kosom i Kosicom.

Točan datum nastanka Ravne Gore nije poznat, no smatra se da je jedno od mlađih mjesta Gorskog kotara. Njeni početci se vežu uz godinu 1725. odnosno uz gradnju Karolinske ceste, a prema povijesnim izvorima mjesto je postojalo i ranije. Značajnu ulogu u povijesnom razvoju Gorskog kotara i ravnogorskog kraja imala je blizina željezničke pruge Zagreb-Rijeka i luizijanske ceste koja je u ono vrijeme bila jedna od glavnih prometnih pravaca koji su povezivali unutrašnjost sa Sjevernim Jadranom. Danas značajnu ulogu u prometnoj povezanosti kao i gospodarskom razvoju Ravne Gore ima autocesta Rijeka-Zagreb koja prolazi kroz područje same općine. Općina Ravna Gora obuhvaća naselja: Leskova Draga, Kupjak, Ravna Gora, Stari LazStara Sušica i Šije.

Povijesni razvoj Ravne Gore pridonio je razvoju ravnogorskog govora koji ima osobine kajkavskog narječja iako se u Ravnoj Gori više upotrebljava riječ “kej” nego “kaj”. Od 1819. godine Ravna Gora ima svoje vlastito narječje koje se donekle razlikovalo od slovenskog. To narječje je bilo poznato kao ravnogorsko narječje.

Ravnu Goru je moguće podijeliti na nekoliko dijelova (Stari Laz, Kosa, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušica) pa se na isti način dijeli i sam ravnogorski govor. Ne govori se u svim dijelovima Ravne Gore jednako. Primjerice, u Novom Varošu govor se približava štokavskom narječju s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog narječja.

Na primjer:

za riječ “lijepa” jedni će reći “lepa”, a drugi “lipa”,

za riječ “snijeg” jedni će reći “sneh”, drugi “snih”, itd.

Smatra se da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih (slovenskih) narječja, iako, koliko se danas zna, ravnogorski govor nije identičan ni s jednim govorom tzv. rovtarske skupine dijalekata.

Klimu Ravne Gore karakteriziraju kratka i svježa ljeta te duge i oštre zime s mnogo snijega i padalina. U prosjeku, najhladniji mjesec je siječanj a najtopliji srpanj. Najviše magle može se očekivati tijekom studenog i prosinca dok su najvedriji dani u kolovozu. Snježni pokrivač najčešći i najobilni je tijekom siječnja i veljače. Prosječna temperatura u siječnju je -1,2°C te 16,8°C u srpnju.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori

Katolička župna crkva u Ravnoj Gori izgrađena 1907. godine prema nacrtima arhitekta Hermanna Bollea. Značajna je po bogatoj riznici koju čuva i predstavlja vrijednu baštinu ravnogorskoga kraja.  Gradnja crkve u Ravnoj Gori započela je 1770. godine. Uz pomoć carice Marije Terezije, crkva je izgrađena 1774. godine. Donji dio crkve bio je zidan, a gornji drven. Župna crkva posvećena je sv. Tereziji Avilskoj čiji se dan svetkuje 15. listopada. Drugi titular crkve je sveti Bartol apostol. Naime, 24. kolovoza 1778. godine (kada se i svetkuje sv. Bartol apostol) tuča je uništila sav urod u Ravnoj Gori i Ravnogorci su odlučili uzeti sv. Bartola za svog drugog zaštitnika.

 

 

Frankopanski dvorac u Staroj Sušici

Dvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena.

 

 

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

Nakon što su 1568. godine Turci spalili tadašnju Crkvu sv. Antuna Padovanskog1874. godine izgrađena je nova, današnja kapela. To je jednostavna građevina višestranog svetišta sa zvonikom iznad ulazne fasade. Nalazi se nasuprot dvorca.

 

Kapela sv. Stjepana u Starom Lazu

Kapelu su izgradili stanovnici Starog Laza 1912. godine.

 

Crkva sv. Vida u Kupjaku

Na mjestu prijašnje kapelice, 1874. godine započela je izgradnja Crkve sv. Vida koja je dovršena 1882. godine, ali bez tornja sa zvonom na drvenom zvoniku. Od 1937. godine do danas znatno je popravljana.

 

Kapelica sv. Florijana u Kosi

Kapelica sv. Florijana izgrađena je 1874. godine.

 

Kapelica sv. Roka u Šijama

Kapelicu sv. Roka izgradili su stanovnici Šija 1905. godine.

 

Božji studenac

Božji studenac je jedan od izvora na brdu Javorova kosa (1016 mnm). Nalazi se podno planinarske kuće Javorova kosa, desetak minuta hoda, na 900 metara nadmorske visine. Stara predaja kaže da je ljekovit za oči i nije presušio niti za vrijeme najvećih suša.

Svake godine se organizira “Hodočašće na Božji studenac” odnosno druženje na izletištu Javorova kosa i molitva na Božjem studencu.

 

 

 

 

 

Kosturnica

Kosturnica je spomenik palim borcima NOR-a (1941. – 1945.). Podignuta je 1962. godine u šumi izvan Ravne Gore, na brdu Suhi vrh.

Do spomenika vodi uređena šetnica, a u blizini se nalazi vidikovac s pogledom na Ravnu Goru.
Yet as I prepare writemyessay4me.org for the upcoming school year, this is the life I want students to experience the real life of a writer.


Arhiva