Gorski Kotar

Zemljopisne značajke

Gorski kotar – „Zeleno srce Hrvatske“ obiluje netaknutim prirodnim ljepotama i neiscrpnim planinarskim mogućnostima što ga cini jednim je od najatraktivnijih kontinentalnih područja Europe. Gorski kotar, sastavni dio Primorsko-goranske žušanije, je šumsko-brdsko područje  koje se naglo i strmo uzdiže iznad Kvarnera i blago spušta  prema unutrašnjosti.  Planine koje simboliziraju ovo područje prosječne su visine 700-900 metara, dok se neke uzdižu i iznad 1500 metara te razdvajaju primorski dio Hrvatske od nizinsko-brežuljkastog. Pitoreskna naselja u Gorskom kotaru obično se nalaze u poljima i kotlinama okruženim gorama i planinama.

Prostor Gorskog kotara sadrži mnoge prirodne ljepote i znamenitosti kao što su: nacionalni park Risnjak, strogi rezervati, park šuma Golubinjak, spilje te razni drugi spomenici prirode. Vrlo je zanimljiv zbog lova,ribolova, stoljetnih šuma, slikovitih dolina, rijeka i jezera i mnogih slikovitih mjesta pogodnih za liječenje i oporavak. Stoljetne zimzelene i bjelogorične šume stanište su mnogobrojne flore i faune. Posjetitelji željni aktivnog odmora, rekreacije ili jednostavno odmora od gradske vreve ovdje će sigurno pronaći sadržaje koji će zadovoljiti njihove potrebe.

Planinsku klimu Gorskog kotara karakteriziraju duge i hladne zime sa obilinim snježnim pokrivačem, te kratka i svježa,vrlo ugodna ljeta. Područje obiluje vlagom što pogoduje bujnom šumskom pokrivaču, ali i čestoj magli.

 

Biljni i životinjski svijet

Ovo područje ističe se bogatstvom prirodnih ljepota a posebna obilježja krajoliku daju livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja nisu obrasla šumama. Ovdje se mogu pronaci rijetke i endemične biljke poput alpske tustice, hrvatskog cvijeta perunike (Iris), kraškog runolista, kranjskog ljiljana, zvjezdaste šumarice, gorskog božura.

Područje do 400 m nadmorske visine obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva, grab, brijest, jasen, lipa i dr. Više predjele od 400 do 1000 m nadmorske visine karakteriziraju samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše ima smreke i jele te rijetko tise. Za pretplaninsko područje visine iznad 1000 m nadmorske visine specifičan je veoma snažan vjetar, snijeg i led i tu je značajna pretplaninska šuma bukve, a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat. Na ovom području nalazi se i pretplaninska šuma smreke sastavljena od smreke vitkog rasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Na najvišim predjelima iznad 1400 m nadmorske visine , prevladava klekovina bukve a na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg, pojavljuje se velelisna vrba .
U gotovo cijelom Gorskom kotaru životinjski svijet je podjednako osebujan.
Ovaj kraj obiluje rijetkim i zaštićenim vrstama leptira (lastin rep, prugasto jedarce, velika i mala preljevica i apolon). Česti stanovnici ovog područja su i crni daždevnjak, planinski ili alpski štur, razne vrste žaba (zelene i obične gubavice) te planinska živorodna gušterica. Od zmija u listopadnim (svijetlim) šumama, može se vidjeti zmija bjelica ili Eskulapova zmija (zaštićena) a u toplijim i suncu izloženijim predjelima, susreće se najotrovnija zmija Europe – poskok, te riđovka  u planinskim predjelima. U mješovitim šumama bukve i jele  obitavaju: šojka kreštalica, šarena kreja, mala zimnica, zeba, te planinska, jelova i velika sjenica a u višim predjelima drozdovi, imelaš i cirkelj. Ovdje se može vidjeti  i naša najmanja ptica – zlatoglavi i vatroglavi kraljić. Osim njih, tu obitava i palčić, siva žuna, veliki dijetao, troprsta tukavica,crna žuna te šumska sovina. U višim predjelima mogu se vidjeti jastreb kokošar, orao krstaš te tetrijeb.
Međi sisavcima, najčešći stanovnici goranskih šuma su mrki medvje, vuk, kuna zlatica,velika lasica i zaštićena divlja mačka. Najmnogobrojnija divljač ovog područja je srna,te divlje svinje. Brojni stanovnici ovih šuma i polja su zec, puh, obični hrčak, šumski miš, šumska voluharica, jež i vjeverica.

 

Gastronomija

Gurmani ovdje mogu uživati u goranskim gastronomskim specijalitetima spravljenim uglavnom od plodova gorja i divljači. Bogatstvo okusa, autohtona hrana i domaća pića prilika su za predah i prisjećanje na davno zaboravljene okuse. Preporuča se kušati: gulaš od divljači s palentom, goranski nadjev, domaći kravlji sir – škripavac, pečeni krumpir i kiselo zelje, domaće kobasice – pečenice s kupusom, krumpirove police sa slaninom, veprić ispod peke, sarma, svježe pečeni kruh, gulaš od puha, dimljeno meso od divljači, medvjeđu šapu, žablje krakove, riječne ribe, gljive, štrudle i kolače od šumskog voća, sokove, likere i vina od šumskih plodova, med i medicu…

 


Arhiva